Kušlat: I legenda i stvarnost jednako očaravaju

    Kušlat: I legenda i stvarnost jednako očaravaju

    Jedna od legendi kaže da su džamiju napravili mještani Konjević Polja i Pahljevića, na ravnici pored puta, ali da se ona tokom noći na neobjašnjiv način “popela” na stijenu

    Na špicastoj stijeni Kušlat vijekovima stoji istoimena džamija, privlačeći poglede Podrinjaca i putnika namjernika koji prolaze dolinom, na putu između Zvornika i Konjević Polja, tačno na mjestu gdje se ljube Drinjača i Jadar, dvije prekrasne zelene rijeke.

    Džamija se smatra jednom od najstarijih džamija u našoj zemlji, a radi se o jedinstvenom vojnom vjerskom objektu izgrađenom u ranom osmanskom periodu, između 1460. i 1480. godine.

    Do džamije, za koju se vežu brojne legende, moguće je doći samo pješice, uskim putem kroz šumu koji se kao zmija mota oko stijene na kojoj je smještena.

    DCIM100MEDIADJI_0007.JPG

    Poput ptičijeg gnijezda

    Jedna od legendi kaže da su džamiju napravili mještani Konjević Polja i Pahljevića, na ravnici pored puta, ali da se ona tokom noći na neobjašnjiv način “popela” na stijenu. Onda su je oni rastavili, pa ponovo vratili u ravnicu, a ona bi opet otišla na neukrotivu stijenu. Ljudi su odustali i do dana današnjeg stoji tu, poput nekog velikog ptičijeg gnijezda.

    Ovo je, naravno, samo priča. Istina je da su je sagradili, za svoje potrebe, osmanlijski vojnici, odmah po svom dolasku u Bosnu, što je čini prvom vojnom džamijom u našoj zemlji. Na tom mjestu je, prije njihovog dolaska, bila tvrđava i vojna utvrda, opasana visokim zidinama za borbu, mjesto odakle se kontrolisao karavanski put još iz vremena Rimljana iz Srebrenice prema Zvorniku i dalje prema Bijeljini. Na tom potezu se odvajao put uz Drinjaču prema starom gradu Perin i dalje prema Vlasenici a potom prema Kladnju, Olovu i Sarajevu. Po historičarima, utvrda na Kušlatu je i najstariji srednjovjekovni izgrađeni grad.

    Za početak marta ove godine, zvanično je najavljena dugo očekivana premijera filma o ovoj džamiji, sa kojom se identifikuju brojni Bošnjaci Podrinja. Filmska priča ima neobičan naslov – Kušlat-džamija u kojoj od petka do petka klanjaju ptice.

    Film je rađen prema priči pisca Azira Šabića, scenarij su pisali Muhamed Berbić i Fajko Kadrić, dok režiju potpisuje Sulejman Muratović.

    Irfan Kasumović tumači lik Adila, glavnog junaka ove priče, a osim njega u filmu se pojavljuju Mirza Mušija i Elmir Krivalić. Kao statisti pojavit će se brojni osmanski vojnici, graditelji džamije i derviši.

     Derviši, legende, ptice

    Adil, naš junak, negdje je čuo za nepristupačno mjesto do kojeg se može doći samo pješice, idući pola sata od glavnog puta kroz šumu. Čuo je da se na tom mjestu samo jednom godišnje klanja džuma-namaz i poželio da upravo on jednom prouči ezan i pozove vjernike na namaz. Želja će mu se ispuniti kada dođe sa grupom prijatelja, sa kojima priča o legendama vezanim uz ovo mjesto na koje dolaze derviši i ptice. Kroz priču savremenika, javljaju mu se likovi iz prošlosti, među kojima je i carigradski putopisac Evlija Čelebi, otkriva za Furaj.ba Muhamed Berbić.

    Filmom dominira vrhunska fotografija, ali bez sjajne muzike, priča ne bi bila kompletna. Čast da potpiše muziku dobio je poznati muzičar Armin Muzaferija.

    Velika je čast raditi na očuvanju kulturnog i duhovnog naslijeđa jednog naroda. Čovjeku se ne dese često prilike da bude dio projekta koji ima ovoliku vrijednost i za mene je ovo vrlo posebno i sveto. Poslije rada na ovom filmu, osjećao sam kao da sam uradio dobro djelo, a ne uradio posao. Vrlo sam zahvalan autorima ovog projekta što su mi ukazali povjerenje da uradim muziku za ovaj divni podsjetnik na našu prošlost, kazao je Muzaferija.

     Sjajna turistička promocija

    Kratki igrani film “Kušlat – džamija u kojoj od petka do petka klanjaju ptice” snimljen je u produkciji «One Moment Studio« iz Tuzle. Projekt se realizira uz podršku više institucija, firmi i pojedinaca koji su prepoznali njegov značaj za očuvanje kulturne baštine i turističku promociju Podrinja. Džamija je 1993. godine zapaljena, a prije tri godine u potpunosti obnovljena.