Virtualni muzej starih zanata – novost u turističkoj ponudi Sarajeva

    Virtualni muzej starih zanata – novost u turističkoj ponudi Sarajeva

    Udruženje za digitalizaciju i informatizaciju kulturne baštine DIGI.BA Sarajevo, uz podršku Turističke zajednice Kantona Sarajevo, predstavilo je javnosti inovativni Virtualni muzej starih zanata. Prezentacija i promocija projekta održat će se 6. oktobra u Brusa bezistanu, koji djeluje u sklopu JU. Muzej Sarajeva, čiji su kustosi učestvovali u pripremi sadržaja.

    Virtuelni muzej starih zanata

    “Projekat Virtualni muzej starih zanata ima za cilj da upozna korisnike sa tradicijom zanata sa Baščaršije i da doprinese očuvanju uspomene na zanate koji više ne postoje. Putem Virtual Reality (VR) i desktop aplikacije korisnici se u ovoj verziji detaljno upoznaju sa četkarom, kazazom i bozadžijom, zanatima koji su pred nestankom. Pored toga, mogu saznati i informacije o historijskom razvoju zanata u Sarajevu, te naučiti šta rade zanatlije čija imena nam više nisu prepoznatljiva”, izjavila je Selma Rizvić, autorica i koordinatorica projekta.

    Izuzetan doprinos projektu dali su naš glumački superstar Adnan Hasković, kao i reditelj Ahmed Imamović, a scenario potpisuje Fatmir Alispahić. Grafički i web dizajn projekta djelo je Aide Sadžak, dok je samu aplikaciju programirala Ivona Ivković-Kihić.

    Muziku za aplikaciju Virtualnog muzeja starih zanata napisao je autor Emir Bukovica. Pod imenom BUKOWSKEE objavljena je Emirova pjesma “Mahala zna”, kao svojevrsna medijska podrška ovom projektu. Za ovu pjesmu Udruženje DIGI.BA je, pored standardnog HD formata, uradilo i prvi Virtual Reality (VR) video spot u Bosni i Hercegovini, te na ovaj način pionirski doprinijela uvođenju IT tehnologija u muzičku i video produkciju. Kadrove za spot je snimao Bojan Mijatović, a montaža i compositing djelo su Selme Rizvić.

    “Bilo je zadovoljstvo ponovo raditi u timu prof. Selme Rizvić, timu prepunom istinskih kreativaca velikog talenta. Nadam se da sam svojom muzikom bio na visini zadatka. Mahala zna da sam uživao od prvog do zadnjeg momenta rada na ovom fantastičnom projektu”, izjavio je Emir Bukovica, dodavši kako je tekst pjesme svojevrstan vremeplov do istinite priče o nesretnoj i zabranjenoj ljubavi.

    Umjetnik Emir Durmišević je uradio ilustracije koje su korištene u Virtualnom muzeju starih zanata.

    “Zahvalan sam profesorici Rizvić na ukazanom povjerenju i prilici da svojim ilustratorskim umijećem doprinesem ovom, ali i drugim sličnim projektima u budućnosti”, rekao je Emira Durmišević.

    Sadržaj ovog novog virtualnog turističkog sadržaja u Kantonu Sarajevo dostupan je na ovoj internet stranici.

    Još nekoliko informacija o starim zanatima u Sarajevu…

    Prve informacije o zanatima u Sarajevu pojavljuju se svega nešto manje od tri decenije nakon osnivanja grada i odnose se na 1489. godinu kada je urađen popis Bosanskog sandžaka. Već u narednom popisu iz 1530. godine broj zanata naglo raste već tada im se broj više nego udvostručio, preciznije navodi se njih četrdeset. Tokom XVI stoljeća javljaju se i nove vrste zanatlija poput čelengira, bičakčija, sapundžija, nanuldžija, kazazi, mudželiti, samardžije, mejhandžije, kahvedžije, taščije. Ista praksa nastavlja se i u XVII stoljeću kada se ponovo spominje postojanje nekoliko novih zanata: zvonari, kantardžije, sahadžije, jorgandžije, abadžije, češljari, nakaši i dr. Uprkos brojnim teškoćama (različite vrste bolesti i čak dvanaest velikih požara) Sarajevo i njegova privreda su tokom XVIII stoljeća bili u konstatnom usponu. Danas na Baščaršiji mnoge ulice nose nazive po starim zanatima, od kojih veliki broj njih danas ne postoji.


    Putovanje u prošlost: Virtuelni muzej starih zanata | Furaj.ba

    Teško je zamisliti da ćete se jednog dana prošetati sarajevskom Baščaršijom i ne čuti kuckanje kazandžija i vidjeti mandale na vratima malenih zanatskih dućana… A takvo vrijeme, vrijeme izumiranja, prijeti upravo starim zanatima koje bismo trebali njegovati i sačuvati od zaborava.