Mastercard: Svaki četvrti korisnik interneta u Evropi kupuje onlajn svake nedjelje

    Mastercard: Svaki četvrti korisnik interneta u Evropi kupuje onlajn svake nedjelje

    MasterIndex istraživanje otkriva veliki poraste-trgovine širom Evrope, a trendovi se razlikuju od države do države

    Evropljani su zagriženi onlajn kupci, pokazalo je prvo pan-evropsko MasterIndex istraživanje o e-trgovini i novim metodama plaćanja. Kako se očekuje rast evropskog tržišta e-trgovine za 45% u periodu od 2015. do 2018. godine, Mastercard istraživanje potrošača koje je sprovedeno u više od 20 zemalja u okviru Evropske ekonomske zajednice (EEA) pokazuje da je svaki četvrti Evropljanin sa pristupom internetu kupovao proizvode ili usluge putem interneta bar jednom nedjeljno u 2016.

    Dok učešće e-trgovine raste širom Evrope, MasterIndex istraživanje otkriva interesantne razlike među državama u pogledu učestalosti kojom ljudi kupuju preko interneta, vrste artikala koje kupuju i preferiranih načina plaćanja. U vreme kada evropska regulatorna tijela rade na premoštavanju prekogranične e-trgovine, Masterindex istraživanje ukazuje na različite stavove prema kupovini sa sajtova iz drugih zemalja.

    Duboko razumijevanje načina na koji Evropljani prihvataju digitalno ponašanje, omogućava nama u kompaniji Mastercard da radimo sa partnerima širom cijelog kontinenta na kreiranju proizvoda, rješenja i tehnologije koja čini život malo jednostavnijim. U trenutnom okruženju koje postaje sve kompleksnije  i u većoj mjeri se oslanja na digitalne tehnologije, kompanija Mastercard kreira rješenja koja nam omogućuju da obavimo poslove na način koji ne kompromituje efikasnost i sigurnost,“ kaže Havijer Perez, predsjednik kompanije Mastercard za Evropu.

    Koliko često ljudi kupuju putem interneta? Internet korisnici u Velikoj Britaniji najčešće kupuju putem interneta u cijeloj Evropi. Poljaci (9%), Litvanci (9%) i Italijani (8%) svakodnevno kupuju onlajn, i u tome su slični Britancima (8%). Ipak, Britanci se ističu kada je u pitanju onlajn kupovina kao redovna nedjeljna aktivnost (41%), a za njima slijede Irci (32%) i Nijemci (30%). Sa druge strane, Finci (17%), Estonci (16%) i Danci (16%) nemaju ustaljenu naviku onlajn kupovine na nedjeljnom nivou.

    Istraživanje generalno pokazuje da se onlajn kupovina mnogo češće obavlja na nedjeljnom nego na dnevnom nivou. Ovo može biti posljedica činjenice da ljudi rijeđe onlajn kupuju artikle za svakodnevnu upotrebu. Na primjer, odjeća i obuća predstavljaju daleko najpopularniju kategoriju (prosjek za EEZ je 48%), zatim slijede karte (34%), elektronski uređaji (33%) i knjige (31%).

    Ipak, stvari koje ljudi najviše kupuju razlikuju se od zemlje do zemlje, a rezultati su ponekad iznenađujući:

    • Britanci koji kupuju onlajn (33%) duplo više kupuju namirnice na internetu od njihovih najbližih kontinentalnih susjeda u Holandiji (16%), Francuskoj (15%) i Belgiji (13%);
    • Grci koji kupuju onlajn rezervišu putovanja na daleke destinacije putem interneta četiri puta češće nego njihove balkanske komšije u Hrvatskoj;
    • postoji regionalni trend koji pokazuje da su Finska (31%), Švedska (22%) i Norveška (22%) jedine zemlje u kojima više od petine onlajn kupaca učestvuje u onlajn kockanju.

    Stavovi se razlikuju i u pogledu na metodu onlajn kupovine. U Češkoj, Njemačkoj, Holandiji i Poljskoj je onlajn bankarstvo duplo popularnije od plaćanja karticama. međutim, u zemljama kao što su Velika Britanija, Francuska, Španija, Irska i Italija, kartice su najpopularnije sredstvo plaćanja. Istraživanje je također obuhvatilo nove metode plaćanja kao što su elektronski novčanici, bankarske aplikacije i skeniranje QR kodova – ukazujući na veliki potencijal za razvoj u ovim oblastima. Iako postoji velika otvorenost za isprobavanjem novih tehnologija širom Evrope, interesovanje za njih još uvijek se nije pretočilo u praksu – na primjer, internet kupci u Španiji iskazali su veliko interesovanje za e-novčanike u teoriji, ali oni zaostaju za Norvežanima (20%), Grcima (20%) i Fincima (19%) kada je u pitanju realna upotreba ove mobilne tehnologije.

    Uprkos različitim trendovima, stanovnici Evrope dijele slične brige u pogledu onlajn kupovine. Strah od prevare je glavni razlog zašto ljudi ne kupuju onlajn u svim zemljama gdje je istraživanje obavljeno, a ovaj strah je posebno izražen u zemljama kao što su Grčka (71%) i Španija (64%), nasuprot Danskoj (46%).

    Kada je u pitanju prekogranična e-trgovina, za neke narode povjerenje predstavlja veći problem. Francuski onlajn kupci koji nikad ne kupuju iz drugih zemalja skoro duplo češće od Španaca i Italijana navode nepovjerenje u strane sajtove kao razlog za taj postupak, a u poređenju sa Poljacima i Česima čak četiri puta češće.

    Uopšteno gledano, glavni razlog zašto ljudi ne kupuju onlajn iz inostranstva nisu nepovjerenje ili brige oko sigurnosti, već dostupnost dobrih opcija u sopstvenim zemljama. Istraživanje pokazuje da 40% onlajn kupaca iz Finske i Poljske koji ne kupuju iz inostranstva smatraju da sajtovi za e-trgovinu u njihovim zemljama zadovoljavaju njihove potrebe, a sličan stav su iskazali i kupci u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Nemačkoj.

    Kada ljudi odluče da nešto potraže izvan svoje zemlje, najvjerovatnije su ih na to podstakle primamljive ponude (40%), a ne samo dostupnosti artikala (32%). Najpopularniji artikli kupljeni u inostranstvu su odjeća, aksesoari i obuća (37%), a slijede knjige, muzika, DVD i video igre (21%).

    Vjerovatnoća da će ljudi iskoristiti ove ponude značajno varira od zemlje do zemlje, bez obzira na njenu veličinu. Sa jedne strane, više od dvije petine onlajn kupaca u Bugarskoj, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Litvaniji, Holandiji, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj kažu da nikada nisu kupili nešto sa veb sajta iz neke druge zemlje. Nasuprot tome, skoro 90% ljudi koji kupuju onlajn u Austriji i Irskoj tvrde da su kupili proizvode putem interneta iz druge države makar jednom u životu. Isto važi i za dvije trećine onlajn kupca u Italiji, Španiji i Velikoj Britaniji.

    Zaključak je da postoji jak potencijal za rast prekogranične e-trgovine, s obzirom da prosječno preko 40% onlajn kupaca u Evropi već obavlja kupovinu preko interneta iz veb šopova van svoje zemlje bar jednom godišnje.

    Ono na čemu će morati da se radi kako bi se taj potencijal za rast, kako u domaćoj, tako i u prekograničnoj trgovini, ostvario su izgradnja povjerenja u e-trgovinu i stalno unaprijeđenje ponuda i uslova za kupovinu putem interneta.

    ****

    O istraživanju

    Većina podataka u Masterindex istraživanju je prikupljena iz postojećeg internog Global Consumer tracker istraživanja (GCT) kompanije Mastercard, koji svakodnevno prati platne trendove u 23 zemlje Evropske ekonomske zajednice. GCT istraživanje je sprovedeno kao onlajn upitnik kroz onlajn panele među ispitanicima starosti od 18 do 64 godine, koji posjeduju ili platnu karticu ili imaju račun u banci. Uzorak se razlikovao od zemlje do zemlje, varirajući od 855 i 3.439 ispitanika, te je ukupno ispitano 42.881 korisnika iz 23 zemlje. Pitanja o učestalosti onlajn kupovine su postavljana svim internet korisnicima. Odgovori na sva ostala pitanja se odnose na ljude koji su izjavili da kupuju onlajn.

    Kao dopunu ovim podacima o domaćim trendovima u e-trgovini, MasterIndex 2017 djelomično dodaje podatke iz otvorenih izvora za 2015– 2016. iz Google Consumer Barometer istraživanja, ali i prati trendove u prekograničnoj e-trgovini u 26 zemalja Evropske ekonomske zajednice.

    The Consumer Barometer istraživanje je sprovedeno kroz onlajn panele, među onlajn populacijom koja koristi makar jedan uređaj sa internet pristupom (kompjuter, tablet ili pametni telefon), i koja je kupila makar jedan proizvod putem interneta u poslednjih 3- 12 mjeseci. Istraživanje se fokusira na populaciju stariju od 16 godina u svakoj zemlji. Pitanja o učestalosti kupovine su postavljena korisnicima interneta uopšteno, dok su ostala pitanja postavljena ljudima koji su izjavili da kupuju onlajn sa inostranih sajtova.

    Važno je pomenuti da je ovo odvojeni set podataka u odnosu na GCT istraživanje, što nam daje uvide u trendove u pogledu prekogranične kupovine. Planirano je da od 2018. godine, GCT set podataka obuhvataju i informacije o prekograničnoj e-trgovini kako bi se osigurao jedinstveni komparativni set podataka o trendovima u e-trgovini uopšte i specifično u prekograničnoj e-trgovini.