Popularni češki portal: “BiH se kao mitski feniks podigla iz pepela – Česi je vole”

Jedan od najposjećenijih čeških portala iDnes piše o procvatu turizma u Bosni i Hercegovini koja postaje i omiljena češka destinacija posljednjih godina.

IdNES je objavio reportažu novinara Jakuba Hlouška koja nosi naslov: “Bosna i Hercegovina se kao mitski feniks podigla iz pepela. Česi je vole.”

Prijevod njegove reportaže donosimo u cjelosti:

“Dugi niz godina nakon sklapanja mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina je predstavljala opasnu zonu u koju su putovali samo avanturisti. Sada doživljava veliki turistički procvat. Naravno, Čeha im ne nedostaje. Čime je ova prelijepa zemlja zaslužila pažnju tolikog broja turista?”, navodi Hloušk na početku teksta.

“Prvi put poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu posjetio sam u junu 2001. U to vrijeme skromni turizam je polako i stidljivo oživljavao u totalno razbijenom Mostaru, dok je uništeni simbol grada još uvijek zamjenjivala improvizirana pasarela. Bio sam jedini putnik iz inostranstva na sarajevskoj Baščaršiji, a tragovi rata bili su posvuda. Jedinu iznimku predstavljalo je katoličko hodočasničko mjesto Međugorje u koje je odlazilo više ljudi.

Od tada se redovno vraćam u Bosnu, a sa manjim pauzama do danas putujem tamo. Podsjećanja na rat gotovo su nestala. Neka mjesta, poput Bosanskog Grahova ili Glamoča, na trenutke još uvijek izgledaju prilično pusta, a uz puteve se i dalje povremeno pojavljuju spaljene i streljane kuće raseljenih sela, ali su već u manjem broju. Prije četvrt vijeka bilo je upravo suprotno. Uprkos teškim ekonomskim problemima, Bosna i Hercegovina je u potpunosti ustala iz pepela.

Pejzaž planine Manjače

Oduvijek smo imali prijateljske veze sa slovenskim zemljama bivše Jugoslavije. Vrijedi i suprotno. Osim kulturnih veza, uvijek smo bili među pionirima tamošnjeg turizma. I ovo je još uvijek istina. Češka, Slovačka i Čehoslovačka još uvijek imaju odličan ugled među stanovnicima Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihovu nacionalnost i vjeru.

“Idemo u Bosnu”, rekao mi je češki par sa kamperom kojeg smo sreli u mađarskim termama kada smo također putovali na Balkan. „Putujem Bosnom i Hercegovinom, planiram put u planine, gdje ću posjetiti Lukomir. I iznad svega, testiraću novu mašinu“, povjerio nam se sledeće večeri motociklista iz moravsko-šleskog kraja. Upečatljivo planinsko selo Lukomir na planini Bjelašnici zaista je veoma fotogenično. U početku je bila čisto tranzitna zemlja, postepeno se razvila u zemlju odredišta. „Kupci obično dolaze na jednu noć. Onda spontano produžavaju boravak“, naglasio je gostoljubivi vlasnik kampa Sturba kod Livna.

Zemlja kamenih mostova i tajanstvenih nadgrobnih spomenika

Nakon Sarajeva, Mostara i Međugorja, putnici su brzo otkrili i druga mjesta u Bosni i Hercegovini. Uz obnovljeni historijski grad Počitelj kod Čapljine, prvi val uključio je i drevni Travnik, koji još uvijek odzvanja orijentalnom atmosferom nekadašnje ponosne metropole osmanske Bosne.

Drevni bosanski grad Jajce ima dramatičnu istoriju. Tu je tragično okončano postojanje samostalne srednjovjekovne Bosne. U isto vrijeme ovdje je rođena poslijeratna federativna Jugoslavija.

Jajce oduzima dah, gdje su priroda i autentična arhitektura spektakularno spojeni ( ovdje možete uživati ​​u virtuelnoj šetnji ). Divlji romantični vodopadi na rijeci Uni s pravom su očarali naše filmaše u prvoj fazi poslijeratnog procvata turizma. Tamo je sniman film “Na vlastitu odgovornost”. Za promjenu, vozače će očarati divlja klisura Neretve iznad Mostara i kanjon Vrbasa koji oduzima dah kod Banje Luke, gdje će se probiti u unutrašnjost Bosne.

Obnovljeni simbol Mostara uvršten je na listu svjetske kulturne baštine. Graciozni mostarski most ogleda se u robusnom mostu Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu u istočnoj Bosni. Također je povećao učešće BiH na prestižnoj UNESCO listi.

Bosna i Hercegovina je puna starih turskih mostova: elegantna arhitektura odiše Arslanagića mostom kod Trebinja, Sarajevo i okolina su očarani prekrasnim mostovima ili Stolac u Hercegovini. Ipak, malo tko posjećuje najstariji turski most ovdje, koji se krije usred bujne mediteranske vegetacije kod sela Klepci u Hercegovini.

Treći predstavnik Bosne na UNESCO-voj listi su unikatni srednjovjekovni stećci. Oni su povezani sa misterioznom bosanskom crkvom i nećete ih vidjeti nigdje drugdje u svijetu. Najposjećenija nekropola je Radimlja u Hercegovini. Ali hiljade krečnjačkih stela, ispod kojih počivaju misteriozni bosanski kršćani, koje je tadašnji svijet smatrao jereticima, pobijeljene su po cijeloj zemlji unutar gustih šuma i na golim ravnicama planina.

Historijski spomenici

Rimske vile podsjećaju na antičku prošlost Bosne i Hercegovine. Najpoznatije je antičko imanje Mogorjelo na periferiji Čapljine. Ostaci antičkog naselja u Skelanima u istočnoj Bosni još uvijek čekaju da budu dostupni. Ovdje su arheolozi otkrili divne mozaike.

Vijekovima stare džamije i gradske rezidencije personificiraju islamsku kulturu, dok pravoslavne i katoličke svetinje predstavljaju duhovno naslijeđe evropskog istoka i zapada.

Ruševine starih dvoraca također predstavljaju slikovite fragmente prošlosti. Većina ih je sačuvana na najzapadnijem dijelu Bosne, ali su raštrkani po cijeloj teritoriji zemlje. Na primjer, unutar uske klisure rijeke Bosne u blizini Zenice, romantični ostaci dvorca Vranduk naziru se na visokom brdu. Sa ruševina dvorca Ključ ponovo se otvaraju prekrasne panorame. Grad Visoko postao je meka za sve ljubitelje mistike, misterije i ezoterije. Iznad njega se uzdiže čudno brdo, za koje neki istraživači nagađaju da je gigantska piramida koju je izgradila nepoznata civilizacija. Šta god da je istina, kontroverzne bosanske piramide uspješno okreću kotače turističkog biznisa.

Na nekim mjestima je već tijesno

Dinamičnim razvojem turizma na lokalnom nivou pojavio se sistem dvostrukih cijena. Tačnije, osnovni ulaz je veći, a građani BiH tada imaju značajan popust. Ovakav pristup se odavno prakticira prilikom obilaska prekrasnih vodopada Kravice. Ove godine upoznali su ga sa impresivnim dvorcem Srebrenik .

Međutim, komercijalizacija prirodnih ljepota još nije dosegla takve dimenzije kao u susjednoj Hrvatskoj. Ulaznice u nacionalne parkove Una, Kozara i Sutjeska su standardne. Naplaćuje se i kultno Prokoško jezero na planini Vranica, ali tamo očekujte veliki broj turista. “Baš sam se radovao Prokoškom jezeru, ali gomila ljudi tamo mi se gadila”, rekao nam je jedan češki motociklista tokom svog lutanja Bosnom.

Klasična bosanska destinacija je Boračko jezero. Skriva ga kanjon gornje Neretve u podnožju planine Prenj. U blizini se nalazi nekoliko baza koje nude rafting. I upravo na terenima za adrenalinske vodene sportove Bosna je evropska sila. Osim na Neretvi, uglavnom djeluju na Drini, Vrbasu i, naravno, Uni. Na nekim mjestima jedrenje je dozvoljeno samo uz ovlaštenog vodiča. Rijeke Sana, Trebižat i Krivaja također su bile u centru pažnje nautičara. Postoji i druga aktivnost vezana za vodu, zbog koje dolaze stranci, a to je sportski ribolov.

Bosanske planine su fantastične, divlje i neukroćene. Bez iskustva u zbunjujućem terenu i pristojne građe, zaboravite na njih, pogotovo ljeti. Poslije rata, srećom, u planinama su se počele pojavljivati ​​barem turističke oznake. Popularni treking u Nacionalnom parku Sutjeska odvest će vas do najviše planine u Bosni i Hercegovini. Staze na Bjelašnici, Visočici i Treskavici kod Sarajeva su dobro markirane.

Prokoško jezero je polazna tačka za uspon na najviši vrh Vranice. Nazubljene hercegovačke planine Prenj i Čvrsnica zaslužuju poštovanje za svoj holokarst, ali tamo je vruće ljeti. Lokalni odjeli za planinski turizam organiziraju ekspedicije u planine, a ako se na njih prijavite, gotovo bez rizika ćete steći iskustvo sa bosanskim planinama. Bosanskohercegovački penjači su nedavno postavili i brojne via ferrate.

Bosnu ispresijeca mnoštvo sporednih puteva s makadamom koji vijugaju preko visoravni bez drveća izrešetanih vrtačama. Tamo pejzaž ponekad priziva neku drugu planetu. Putnici sa terenskim i običnim motociklima zaljubili su se u prašnjave puteve. Bosna i Hercegovina je također raj za bicikliste koji preferiraju asfalt. Nakon rata rekonstruisani su oštećeni putevi i magistralni putevi. Međutim, mnogi imaju minimalan promet. Prava linija prazne ceste od Tomislavgrada do Prozora jednaka je udaljenosti kultne ceste 66.

Holokras u Parku prirode Blidinje u Hercegovini

Bosanskohercegovačke ceste se također penju u visoke planinske prevoje u beskrajnim serpentinama, a jedinstveni pogledi otvaraju se sa parkinga pored puta. Bosna i Hercegovina zaista obećava iskustvenu vožnju. U svakom slučaju, uvijek imajte rezervu od najmanje šezdeset kilometara u rezervoaru. U sirovoj romantičnoj pustoši napuštenog krša zaista nema benzinskih pumpi.

Doba Titove Jugoslavije ostavila je mnogo pompeznih primjera brutalističke arhitekture u Bosni. I dalje su po strani interesa javnosti. Ispod “piramide” u centru Visokog skrivena je Šerefudinova bijela džamija. Nakon radikalne brutalističke rekonstrukcije, osvojila je nekoliko arhitektonskih nagrada i svrstava se među najzanimljivije moderne sakralne građevine u Evropi. Mnogi hramovi i džamije nabrzo izgrađeni nakon bosanskog rata djeluju vrlo tendenciozno i ​​kičasto. Iako su brojni monumentalni spomenici partizanskim bitkama u Drugom svjetskom ratu propali ili su namjerno vandalizirani, i oni su ponovo zainteresirali turiste. Prije petnaestak godina, najviše nekoliko nostalgičnih posjetitelja iz zemalja bivše Jugoslavije i entuzijasta iz inostranstva svratilo je kod spomen-obilježja legendarne Bitke na Neretvi u Jablanici. Sada je tamo vrlo živo. I, naravno, ovdje se susrećemo i sa našim bajkerima.